Dani slovenske kulture u Zagrebu

Početna/Novosti/Dani slovenske kulture u Zagrebu

Dani slovenske kulture u Zagrebu

Zagreb – Slovenski dom u Zagrebu i ove je godine pripremio bogat višednevni program u počast slovenskoga kulturnog praznika Prešernova dana, s naslovom Kultura nas povezuje. U suradnji s veleposlanstvom Republike Slovenije u Hrvatskoj, Kulturno-informativnim centrom u Zagrebu, Vijećem slovenske nacionalne manjine Grada Zagreba i Centrom za slovenski kao drugi/strani jezik u Ljubljani, priredbe su održane od 4. do 8. veljače u Slovenskom domu u Masarykovoj 13 i u Kulturno-informativnom centru u Preradovićevoj 5.

Slovenski filmski plakat

Otvorenje Dana slovenske kulture održano je 4. veljače u KIC-u izložbom Dođite u kino! Autorica Metka Dariš iz Muzejskog odjela Slovenske kinoteke iz Divače njome je predstavila slovenski filmski plakat i raznoliku povijest njegova oblikovanja u Sloveniji te pokušala osvijetliti kako se razvijalo oblikovanje te kako može biti raznovrstan njegov vizualni jezik. Osobitu zanimljivost Kinotekine zbirke plakata za slovenski film predstavlja kineski plakat za film Kekec iz 1956. godine kad je napravljen za kinesku turneju kultnoga slovenskog filma za mlade snimljenog prema istoimenoj knjizi Josipa Vandota.

Otvorenje je popratio zanimljiv nastup glazbene skupine mladih udaraljkaša Sudar koji djeluje u Slovenskom domu. Predsjednik Saveza slovenskih društava u Hrvatskoj, Slovenskog doma i Vijeća slovenske nacionalne manjine Grada Zagreba, Darko Šonc, naglasio je značenje kulture za stvaranje spona između dvaju naroda i podsjetio da Prešernov dan slavimo 8. veljače u znak sjećanja na 8. veljače 1849. godine kad je preminuo veliki slovenski pjesnik France Prešeren. U ime slovenskoga veleposlanstva sve prisutne pozdravila je kulturni ataše Urška Potočnik. Potom je govorila ravnateljica KIC-a Gabrijela Krmpotić-Kos te predstojnica Katedre za slovenski jezik na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu Anita Peti-Stantić, koja je spomenula da se nastava slovenskog na njihovu fakultetu provodi već od druge. polovice 19. stoljeća. Naglasila je da Katedra izvrsno surađuje sa Slovenskim domom i drugim slovenskim društvima u Hrvatskoj.

Tjedan izuzetnih dokumentaraca

Novinar Dela Dejan Vodovnik sa "zlatnom četvorkom" nekadašnje jugoslavenske košarke: Nikolom Plećašem, Petrom Skansijem i Ratom Tvrdićem (slijeva na desno) te Ivom Daneuom (sjedi). Foto: a.k.m.

Novinar Dela Dejan Vodovnik sa “zlatnom četvorkom” nekadašnje jugoslavenske košarke: Nikolom Plećašem, Petrom Skansijem i Ratom Tvrdićem (slijeva na desno) te Ivom Daneuom (sjedi). Foto: a.k.m.

Svečano otvorenje proteklo je i u znaku sporta odnosno košarke. U KIC-u je gostovao Ivo Daneu, legenda slovenske košarke. Posjetitelji su mogli pogledati 30-minutni dokumentarni film Uspomene pod košem – Ivo Daneu redatelja Aleša Žemlje, snimljenog 2005. godine u produkciji RTV Slovenije. Mogli bismo reći da je ta večer u KIC-u oživjela duh jugoslavenske košarke iz 70-ih godina prošlog stoljeća i jedinstvene generacije košarkaša koja je uz mnogobrojne fantastične uspjehe između ostalog jednog od svojih najvećih vrhunaca doživjela na Svjetskom košarkaškom prvenstvu 1970. godine u Ljubljani kad su osvojili zlatnu medalju. To je potvrdila i zajednička fotografija gostiju na otvorenju, tadašnje četvorke “zlatnih košarkaša” – Petra Skansija, Nikole Plećaša i Rate Tvrdića s njihovim tadašnjim kapetanom Ivom Daneuom. Pogled u prošlost s osvrtom na današnju situaciju dali su Ivo Daneu i Petar Skansi u razgovoru kojeg je vodio Dejan Vodovnik dopisnik slovenskoga Dela iz Zagreba. U svojstvu ambasadora EuroBasketa 2013, što će se od 4. do 22. rujna ove godine održati u Sloveniji, Ivo Daneu pozvao je hrvatske ljubitelje sporta da u što većem broju dođu na tu sportsku priredbu.

Ikone slovenske kulture

Isječak s tečaja slovenskog. Foto: a.k.m.

Isječak s tečaja slovenskog. Foto: a.k.m.

Petog veljače održan je kratak i zanimljiv tečaj slovenskoga jezika Što je to slovenski? kojeg su u dinamičnoj interakciji s publikom vodile lektorica slovenskog na zagrebačkom Filozofskom fakultetu Ivana Petric-Lasnik i asistentica za slovenski jezik Jelena Tušek. Publika u kojoj je bilo mnoštvo mladih, rješavala je pismeni kviz o slovenskoj kulturi i jeziku, a sretni dobitnik na ždrijebu razveselio se obiteljskom vikend paketu, daru Termi Čatež. Nakon radionice prikazan je film Toporišič – usamljeni putnik kroz teška vremena, redatelja i scenarista Slavka Hrena. Akademik Jože Toporišič koji se rodio u Mostecu kod Brežica, smatra se najvećim slovenskim jezikoslovcem 20. stoljeća, iako je međunarodnu slavu doživio u inozemstvu a ne u domovini. Dobitnik Zoisove nagrade autor je mnogih djela s područja slovenskoga jezikoslovstva koji je značajno doprinio kulturnom identitetu Slovenije. U svojoj iznimno bogatoj pedagoškoj karijeri, među inim radio je kao lektor u Splitu, Zadru i Zagrebu.

Slijedila su još dva filma koji iskazuju poštovanje prema dvjema ženskim ikonama slovenske kulture. Prvi o pjesnici i glumici Mili Kačič s naslovom Mila, naša Mila – portret Mile Kačič redatelja i scenarista Slavka Hrena. Portret filmske i kazališne glumice te pjesnikinje isprepliće osobnu povijest, onakvu kakva je očuvana na kazališnim fotografijama i filmskim likovima, te poeziju pjesnikinje koja razotkriva vrlo senzibilnu osobnost. Život joj nije bio lak, a njen lik koji je na filmu u očima gledatelja ukorijenjen u liku komične figure – u potpunoj je suprotnosti sa stvarnošću. Drugi film s naslovom Ivana Kobilca – portret slikarice, redateljice i scenografkinje Marte Frelih, predstavio je slavnu slikaricu Ivanu Kobilcu. Govori o hrabroj, samouvjerenoj, inovativnoj i stvaralačkoj umjetnici u vrijeme kad se žene nisu mogle školovati u državnim ustanovama i pridobiti naziv akademske slikarice te su trpjele prigovore zbog nedostatka akademskog obrazovanja.

Bolno nasljedstvo slovenskih žena

Nastup prve violinistice Zagrebačke filharmonije zagrebačke Slovenke Sidonije Lebar i Stina Lebara. Foto: a.k.m.

Nastup prve violinistice Zagrebačke filharmonije zagrebačke Slovenke Sidonije Lebar i Stina Lebara. Foto: a.k.m.

Šestoga veljače pred emitiranjem filma Aleksandrinke, kraćim prvim zajedničkim nastupom ugodno su iznenadili prva violinistica Zagrebačke filharmonije, zagrebačka Slovenka Sidonija Lebar i violončelist Stin Lebar. Svirali su skladbu Obiteljske varijacije, praizvedbu skladbe Moj očka ima konjička dva, koju je posebno za tu priliku komponirao hrvatski skladatelj Tomislav Uhlik.

Film Metoda Peveca Aleksandrinke je na Festivalu slovenskog filma 2011. godine u Portorožu osvojio nagradu za najbolji dokumentarac, a ove je godine redatelj za njega primio nagradu Prešernova fonda. Priča o aleksandrinkama je priča o bolnoj, gotovo isključivo ženskoj emigraciji. Zbog siromaštva i fašističke asimilacijske politike, Vipavsku dolinu su sve do II. svjetskoga rata masovno napuštali prije svega mladi ljudi. Muškarci su odlazili u Argentinu odakle se nisu vraćali, a djevojke i žene odlazile su u Egipat, ponajviše u tada bogatu i kozmopolitsku Aleksandriju gdje su ostale i više desetljeća kao dojilje, dadilje, domaćice. Mnoge od njih vratile su se prekasno da bi mogle osnovati vlastitu obitelj i dom, doslovno svoj dom, budući da je on najčešće bio otplaćen upravo njihovim novcem. Razgovor s redateljem i scenaristom Metodom Pevecom o bolnom nasljedstvu i sudbini čak 5000 Slovenki koje su morale potražiti bolji život u Egiptu, vodio je Darko Šonc, predsjednik Slovenskoga doma.

Balet je njegov život

Razgovor predsjednika Slovenskog doma Darka Šonca s redateljem  i scenaristom Aleksandrinki, Metodom Pevecom (desno). Foto: a.k.m.

Razgovor predsjednika Slovenskog doma Darka Šonca s redateljem i scenaristom Aleksandrinki, Metodom Pevecom (desno). Foto: a.k.m.

U Slovenskom domu 7. veljače održan je razgovor Balet je moj život. Gost s kojim je razgovarao skladatelj, lutkar i filmaš Črt Škodlar, bio je baletan, redatelj opera, koreograf, redoviti profesor na Akademiji za glazbu Sveučilišta u Ljubljani, liječnik i publicist Henrik Neubauer. Razgovor je obogatio i kratak film o tom velikom slovenskom umjetniku.

Razgovor novinara Črta Škodlara s vrhunskim slovenskim baletanom i liječnikom Henrikom Neubauerom (lijevo). Foto: a.k.m.

Razgovor novinara Črta Škodlara s vrhunskim slovenskim baletanom i liječnikom Henrikom Neubauerom (lijevo). Foto: a.k.m.

Dane slovenske kulture u Zagrebu, 8. veljače zaokružile su projekcije filmova Jezero koje presušuje – Posljednji čamac, redateljice Jasne Hribernik, koji je nastajao čak sedam godina, a govori o najvećem slovenskom jezeru koje presušuje, o Cerkniškom jezeru o kojem je već u 16. stoljeću pisao Janez Vajkard Valvazor, i U godini hip hopa, redatelja i fotografa Borisa Petkovića koji na autentičan način nudi pregled hiphoperske scene i rap glazbe u Sloveniji od njenih početaka do danas. Titlove u svim filmovima preveli su studenti slovenistike na Odsjeku za južnoslavenske jezike i književnosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu u okviru projekta Svjetski dani slovenskog dokumentarnog filma. Članovi zagrebačkog Slovenskog doma i njihovi sugrađani mogli su nakon bogatog i raznovrsnog kulturnog praznika koji je bio vrlo dobro posjećen, pogledati i kazališnu predstavu Oluja, u režiji Jerneja Lorencija, nastalu po djelu ruskoga klasika Aleksandra Nikolajeviča Ostrovskog i u izvedbi ljubljanskog Gradskog kazališta koji je na prošlogodišnjem 47. Festivalu Borštnikov susret primio Veliku nagradu za najbolje uprizorenje. Mogla se pogledati 10. veljače u Zagrebačkom kazalištu mladih. (a.k.m.)

2014-03-18T17:20:14+00:00 10. veljače 2013|
Avada WordPress Theme