Sekcije društva

Početna/Slovenski dom/Sekcije društva
Sekcije društva 2017-04-04T11:56:23+00:00

Mješoviti pjevački zbor Slovenski dom

Mješoviti pjevački zbor je najstarija sekcija Slovenskoga doma. Njegovi počeci sežu u 1930. godinu, kad je zborovođa bio Ivan Gorenšek. U početku je djelovao samo mješoviti zbor a kasnije muški i ženski zbor te oktet. Pored vježbi pjevanja, pjevači su subotom imali i nastavu iz teorije glazbe. Nažalost podaci o djelovanju zborova tijekom 2. svjetskog rata ne postoje.

Mješoviti pjevački zbor Slovenski dom

Geslo pjevačkog zbora koji je počeo djelovati već u prvim poratnim danima i koji je prvi put nastupio 1945. godine na društvenoj priredbi u Slovenskom domu, bio je: Pjesmom širiti bratstvo Hrvata i Slovenaca!
Godinu prije osamostaljenja Republike Hrvatske, vodstvo pjevačkog zbora preuzeo je Vinko Glasnović. Pri oblikovanju dvaju zborova – mješovitog pjevačkog zbora Slovenskoga doma i duhovnog zbora Anton Martin Slomšek, najprije je vodio oba, a od 1994. vodi samo pjevače duhovne sekcije.
U razdoblju između 1994. i 1998. godine mješoviti pjevački zbor promijenio je čak dvojicu zborovođa. U jesen 1998. godine Slovenski dom dobio je novog stalnog dirigenta, Franca Kenea iz Slovenije. Pod njegovom dirigentskom palicom prvi put uspješno je nastupio na proslavi u povodu slovenskoga kulturnog praznika u dvorani Vatroslava Lisinskog 1999. godine.
Mješoviti pjevački zbor redovito sudjeluje na velikim susretima zborova kao što su Tabor pjevačkih zborova u Šentvidu kod Stične i Primorska poje.

Dopunska nastava slovenskoga jezika

Zanimanje za učenje slovenskoga jezika u posljednje vrijeme opet je u porastu, kako kod odraslih tako i kod mladih. Tečaj slovenskog jezika 1992. godine vrlo kratko vodila je Nevenka Bratec, potom je došla Marjana Požun-Milekić. U školskoj godini 1992/1993 tečaj je završilo 15 polaznika. Sljedeće školske godine tečaj je vodila Milojka Jakomin. Od jeseni 1995. nastavu slovenskog jezika uspješno vodi Marja Crnković. Prof. Crnković polaznike upoznaje sa slovenskom gramatikom i ljepotom slovenske književnosti i kulture.
Nastava je svakog ponedjeljka po dva školska sata. Obuhvaća početni i napredni stupanj.

Knjižnica

Prilikom osnivanja društva, njegova je prioritetna zadaća bila približiti zagrebačkim Slovencima knjige i časopise na slovenskom jeziku odnosno na materinjem jeziku. Knjigama na slovenskom jeziku koje prikuplja, čuva i posuđuje knjižnica Slovenskoga doma, želimo utjecati na vraćanje materinjeg jezika u dnevnu uporabu, budući da se u razgovorima već osjeća da polako zaboravljamo slovenske riječi. Knjige su namijenjene najširem krugu korisnika, od predškolske pa do treće životne dobi. Knjižnica raspolaže sa 7 tisuća knjiga, među njima je 1.800 novijih naslova iz 2007. i 2008. godine.

Želja nam je da svake godine obogatimo naš knjižni fond i tako pridonesemo većem broju zadovoljnih čitača. Književnu građu možete potražiti sami, a savjetima vam može pomoći i knjižničarka. U čitaonici su redovito na volju sljedeći časopisi: Novi odmev, Sopotja, Planika, Delo, Matajur, Večer, Naša žena, Mentor, Mladika, Moja Slovenija, Spekter, Posavski obzornik.

U našem kutku za čitanje možete prolistati enciklopedije, leksikone, monografije, knjige (klasike ili bestselere), časopise, a i druženje kod nas je ugodno.

Knjižnica i čitaonica Slovenskog doma

Knjižnica i čitaonica Slovenskog doma

Knjižnica je otvorena četvrtkom od 17 do 19 sati.

Kreativna radionica Šopek

Kreativna radionica Šopek najmlađa je sekcija Slovenskog doma.
Počela je djelovati početkom 2006. godine. Povezuje članice Slovenskog doma koje pod vodstvom mentorice Stanke Novković (koja je također članica Slovenskog doma) stvaraju izvorna djela i razvijaju umjetnički talent.
Članice Šopeka izrađuju cvijeće i cvjetne aranžmane od krep papira, oslikavaju pisanice, bave se oslikavanjem stakla kao i izradom božićnih aranžmana.

Adventski vjenčići

Adventski vjenčići

Pisanice

Pisanice

Kreativna radionica predstavila se na izložbama u KPD Slovenski dom u Zagrebu, u SKD Istra u Puli, u Slovenskom domu KPD Bazovica u Rijeci, u SKD Stanko Vraz u Osijeku, u Slovenskom domu u Karlovcu te na Danima bundeva u Ormožu (Slovenija).

Duhovna sekcija i Duhovni MePZ A.M. Slomšek

Glavne zadaće sekcije su briga za mise na slovenskom u Zagrebu i organizacija društvenih susreta nakon misa u prostorijama Slovenskoga doma. Sekciju je najprije vodila prof. Martina Koman, naslijedila ju je Slavica Horjak a danas je vodi Olga Tkalčec.
Od 1991. godine u Zagrebu se redovito održavaju mise na slovenskom jeziku. Isprva su se slovenski vjernici okupljali u crkvi sv. Roka, zatim u crkvi sv. Martina dok se posljednjih godina dva put mjesečno okupljaju u katoličkoj crkvi Ranjenog Isusa u Ilici. Prvi stalni svećenik bio je Andrej Urbancl. Od 1995. godine slovenske mise u Zagrebu vode svećenici iz Videmskog i Leskovškog dekanata iz Slovenije.
Na misama je na početku pjevao Mješoviti pjevački zbor Slovenskoga doma a kasnije MePZ duhovne sekcije A. M. Slomšek koji je osnovan 1991. godine.
Pjevače sve vrijeme vodi prof. Vinko Glasnović. Zbor je pri osnivanju imao 26 članova a danas ih broji 21, pjeva crkvene pjesme, među njima i mise koje je uglazbio prof. Glasnović. Osim pjevanja na slovenskim misama u Zagrebu, zbor redovito sudjeluje na hodočašćima po cijeloj Sloveniji i nastupa na različitim priredbama u Hrvatskoj i Sloveniji.

Duhovna sekcija A.M. Slomšek

Duhovna sekcija A.M. Slomšek pred crkvom sv. Križa na Planini pod Golico

Galerijska djelatnost

Dvorana Prešeren u Slovenskom domu idealan je prostor za pripremu izložbi. Nekad su bile rijetkost a danas su dio društvene svakodnevice. U prostorijama Slovenskog doma predstavljaju se profesionalni i amaterski umjetnici s različitim tehnikama.
U proteklom razdoblju dvorana Prešeren organizirala je mnogobrojne izložbe. Najznačajnije su izložba hrvatskih likovnih umjetnika slovenskog podrijetla Slovenski krug u Zagrebu, izložba u povodu 500. obljetnice rođenja Primoža Trubara, izložba Ljudi koji nas povezuju – Francesco Robba, izložba Vojnoga muzeja Slovenske vojske Borbe za sjevernu slovensku granicu, koja je nastala povodom 135. obljetnice rođenja generala Rudolfa Maistera, izložba karikatura Ota Reisingera, dokumentarna izložba Slovenci u BiH: od izbrisa do obnove identiteta 1530-2010. autora Stanislava Koblara. Više puta bile su izložene slike, pisanice i buketići za različite prigode koje su napravile vrijedne ruke članice kreativne radionice Šopek.

Predavanja, gostovanja…

U Slovenskom domu proteklih su godina održana mnoga predavanja. Najviše je onih posvećenih upoznavanju znamenitosti Slovenije, planinarstvu, alpinizmu, putopisima, povijesti, politici, glazbi, književnosti, prosvjeti i zdravstvu.
Bogat doprinos predstavljaju predavanja koja Slovenski dom od sredine 1995. godine organizira u suradnji s Koordinacijom hrvatskih društava prijateljstva. Na tim predavanjima gostuju veleposlanici koji su akreditirani u Hrvatskoj. Predaju o prilikama u svojim državama i o odnosima s Hrvatskom i Slovenijom.
Sva naša predavanja popraćena su kulturno-umjetničkim programima i izložbama. Uvijek su izuzetno dobro posjećena budući da u pravilu gostuju vrlo kvalitetni predavači.
Predavanja su obično popraćena prikazivanjem dijapozitiva, fotografija i filmova te računalnim projekcijama.

Prvi petak

Za sve članove Slovenskoga doma prvi petak u mjesecu poseban je dan. To je dan kad u društvenim prostorijama članovi koji su rođeni u tom mjesecu, slave rođendan. Slavljenici dobiju simboličnu nagradu (obično je to neka šaljiva nagrada).
Susreti s nazivom Susreti petkom, odvijaju se već osamnaestu godinu, sve od 1995. godine. Druženje u prvih i pol godinu dana, pjesmama, šalama i drugim dosjetkama pripremao je Marijan Horn, nakon toga u vođenju priredbe pridružio mu se Silvin Jerman. Nakon preranog oproštaja od Marijana Horna (1922-2005.), za “prve petke” u mjesecu zadužen je Silvin Jerman a pomažu mu Alojz Kramar, Franc Rop i Jozefa Bogolin.
Na veselim susretima petkom pričaju se priče, igraju skečevi a neki članovi čitaju svoje pjesme.

Prvi petak

Voditelji “prvih petkova”, Alojz Kramar i Silvin Jerman (slijeva na desno)

Prvi petak

Članovi Slovenskoga doma na proslavi njihovih rođendana

Priredbe, razonoda

U Slovenskome domu uvijek se nešto događa.
Na prvim petcima u mjesecu naši se članovi redovito susreću uz vrlo bogat program kojeg priprema vjerni voditelj Silvin Jerman sa svojim pomoćnicima Alojzom Kramarom i Francom Ropom. Članovi zajedno slave rođendane članova.
U veljači uvijek s velikim veseljem ključeve doma predamo maškarama koje na fašnički utorak zagospodare  Slovenskim domom.
Dvorana Prešeren uvijek je puna kad slavimo značajne slovenske i hrvatske praznike (kulturni praznik, Dan državnosti, Dan samostalnosti i jedinstva…).
Svaku jesen posjeti nas sv. Martin i tada počinje veselo Martinje.
Tijekom godine prostorije našeg doma ispunjavaju bogati zvuci glazbenih gostiju, razvesele nas i nastupi glumaca, pjesnika, predstavljanje knjiga, promocije…
Od svake godine oprostimo se veselim druženjem kada širom otvorimo vrata novoj godini i novim zajedničkim susretima.

SEKCIJA PROGNANIKA 1941-1945.

GRADSKA ORGANIZACIJA DIS Zagreb (Društvo prognanika Slovenije 1941-1945.)
U Republici Sloveniji postoji 85 organizacija DIS.
Sjedište DIS-a je u Ljubljani (Linhartova 13). Prema zakonu priznata je kao organizacija od posebnog značenja za Sloveniju. Osnovana je 7. lipnja 1991. (ima više od 16000 članova). Sastavljaju je: upravni odbor (21 član), nadzorni odbor (2) i časni sud (5)
Predsjednica: Ivica Žnidaršič, prof.
DIS izdaje časopis Vestnik i knjige sjećanja.
KO DIS ZAGREB u prosjeku broji 55 člana. Vodi ga odbor (5 članova).
Članovi KO su:
1.osobe koje su prognane iz Slovenije između 1941. i 1945. u Njemačku, Srbiju i NDH (Hrvatska i Bosna)
2.djeca prognanika i članovi obitelji prognanika
3.druge žrtve fašizma (ukradena djeca, pobjegli pred iseljenjem, zatvorenici,…)
4. pridruženi članovi koji prihvaćaju statut DIS-a.
Članstvo je dobrovoljno.
Djelatnosti članova KO DIS ZAGREB:
– vode brigu o očuvanju povijesnih vrednota i predaji progonstva kao svjedočenje nacističkog i fašističkog raseljavanja naroda i genocida nad slovenskim narodom između 1941-1945. godine.
– pišu sjećanja i svjedočanstva iz 2. svjetskog rata, objavljuju u Vestniku i knjigama sjećanja koje izdaje Društvo prognanika Slovenije i knjigama drugih KO u Sloveniji.
– svake godine sudjeluju na Danu prognanika Slovenije (7. lipnja)
– svake godine organiziraju skupštinu KO
– sudjeluju na skupštinama i izložbama susjednih KO (Dobova, Brežice, Artiče i Čatež ob Savi)
– sudjeluju na pohodima i proslavama u Sloveniji
– pomažu onemoćalim i bolesnim članovima
– vode brigu da se KO dostojno oprosti od preminulog člana

Dan prognanika

Priredba povodom Dana prognanika. Maribor, 7. srpanj 2012.

Godišnja skupština

Godišnja skupština KO DIS Zagreb. Slovenski dom, Zagreb, 31. ožujak 2012.

Sekcije koje su djelovale u Slovenskom domu

Ansambl Sudar

Ansambl Sudar nastao je 2005. godine. Nekoliko mladih članova doma, studenata Glazbene akademije, bilo je nadahnuto idejom sviranja i aranžiranja slovenskih narodnih i tradicionalnih pjesama na poseban i drukčiji način. Ansambl je svojom izvedbom i kvalitetom brzo prerastao okvire Slovenskoga doma. Dolaskom novih članova u orkestar, većinom udaraljkaša, nastala je skupina s novom glazbenom i umjetničkom koncepcijom. Utemeljitelj ansambla prof. Goran Gorše zajedno sa svestranim pijanistom, skladateljem i aranžerom Matejem Meštrovićem te ostalim članovima orkestra, stvorili su pravu glazbenu atrakciju. Skupina je među inim nastupima kao glazbena atrakcija nastupala na cijenjenim kulturnim festivalima i događanjima (Dubrovačke ljetne igre, Splitsko ljeto, Večeri u svetom Donatu, Hvarsko ljeto, …).
Njihov prvi album “Eat Suite” je jedini “konzervirani” CD na svijetu (da biste ga poslušati, morate otvoriti konzervu).

Ansambl Sudar

Sudar na proslavi 85. godišnjice Slovenskoga doma u kazalištu Gavella u Zagrebu. Foto: Antun Bukovec

Ansambl Sudar

Avada WordPress Theme