Izbori 2019.

Peti manjinski izbori u Hrvatskoj koji su održani 5. svibnja, nisu donijeli iznenađenje: nakon kandidatura i izlaznosti, postavili su nam ogledalo. Na birališta je izašlo manje birača nego prije četiri godine a ima i manje zastupnika u lokalnoj samoupravi.

U Zagrebu i u sedam županija u kojima su Slovenci iskoristili priliku da se kandidiraju i budu izabrani- u registar birača bilo je upisano 6310 osoba s pravom glasa, a glasalo je njih 321 ili dobrih 5 posto. U 14 gradova i općina u kojima su Slovenci predali liste kandidata, biračko pravo imalo je 2749 pripadnika slovenske zajednice, a iskoristilo ga je 204, što je 7,4 postotna izlaznost. Detalji su u tablicama.

U Zagrebu se ističe podatak o stalnom smanjenju biračkoga tijela: na prvim manjinskim izborima 2003. godine, na popisu birača bilo je 3584 Slovenaca, prije četiri godine samo još 2223, dok je ove godine taj broj pao na 1887, što je upola manje nego prije 16 godina. Manja je bila i izlaznost: na prethodnim izborima bila je 7,3 postotna, a na ovim samo 5,9 postotna.

Na razini slovenske zajednice je dobra vijest povećanje zastupljenosti u Cestici (prije predstavnica, sada Vijeće), dok je slaba smanjenje zanimanja u Štrigovi i Šibensko-kninskoj županiji. To su županije u kojima su izbori bili mogući, ali nije bilo slovenskih kandidatura: Međimurska, Bjelovarsko-bilogorska, Šibensko-kninska, Krapinsko-zagorska, Sisačko-moslavačka, Dubrovačko-neretvanska i Zagrebačka županija. Općine odnosno gradovi u kojima nisu predane kandidature: Buje, Novigrad, Brtonigla, Grožnjan, Mihaljevac, Sv. Martin na Muri i Štrigova. (jpt)

Tablice_manjinski izbori 2019. (40 KB pdf)

Izbori 2015.

Četvrti manjinski izbori koji su održani 31. svibnja 2015., ponovno su bili u znaku ad hoc priprema, male izlaznosti i potpune nezainteresiranosti u pojedinim dijelovima Hrvatske. Čak i pripadnici slovenske manjine nisu iskoristili mogućnost da se kandidiraju i da budu izabrani svugdje gdje im to omogućava zakon. Bez slovenskih kandidata i lista održani su izbori u Krapinskoj, Međimurskoj, Bjelovarsko-bilogorskoj, Dubrovačko-neretvanskoj i Sisačko-moslavačkoj županiji te u općinama Buje i Hum na Sutli.

Zlatna sredina u Zagrebu

U Zagrebu je biračko pravo imalo 2.223 Slovenaca, glasalo je njih 162 ili 7,29 posto. U apsolutnim brojkama veći odaziv bio je jedino kod Bošnjaka (635), Roma (625),Albanaca (610) i Srba (591), dok je u postocima skromniji odaziv kao kod Slovenaca, bio jedino kod Slovaka (4,14%), Makedonaca (3,86%) i Srba (2,51%). Slovenska manjina u glavnom gradu Hrvatske po brojnosti se nalazi na četvrtom mjestu (prema registru birača ispred nje su Srbi-23.551, Bošnjaci– 4.132 i Albanci-3.683). Odaziv slovenskih birača u Zagrebu bio je sličan onome prije četiri godine (2.640 sa biračkim pravom, glasovalo je njih 193 ili 7,31% birača). Najskromniji odaziv bio je na prvim manjinskim izborima 2003. godine kada je u registru birača bilo 3.584 Slovenaca, a na birališta je izašlo samo njih 72 ili 2,01 posto.

Na izborima 2015. godine, pripadnici slovenske manjine izabrali smo vijeća na nivou sljedećih županija:

  • Primorsko-goranska županija
  • Splitsko-dalmatinska županija
  • Istarska županija

Na nivou gradova izabrali smo vijeća:

  • u Rijeci
  • u Splitu
  • Puli
  • Umagu
  • Zagrebu

Na nivou županija predstavnike smo izabrali u Varaždinskoj, Karlovačkoj, Osječko-baranjskoj, Šibensko-kninskoj, Zadarskoj, u gradovima Karlovac, Opatija, Osijek, Poreč, Samobor, Varaždin, Zadar te u općinama Cestica, Matulji i Štrigova. (jpt)

Izbori 2011.

Izbori za članove vijeća i predstavnike nacionalnih manjina u jedinicama lokalne i regionalne (područne) samouprave u Hrvatskoj održani su 10. srpnja 2011. Prema podacima Izbornog povjerenstva, u Zagrebu je evidentirano 2640 glasača slovenske nacionalnosti. Na izborima je glasalo 193 glasača, odnosno 7.31 posto. Izabrali smo 25 članova Vijeća slovenske nacionalne manjine Grada Zagreba. Sedmog  rujna 2011. je na poziv gradonačelnika Grada Zagreba u gradskom poglavarstvu održana konstituirajuća sjednica na kojoj je verificirano 25 članova VSNM GZ na mandat od četiri godine. Za predsjednika je izabran Darko Šonc a za zamjenika Franc Strašek.

Na izborima za vijeća nacionalnih manjina na nivou županija učešće Slovenaca na izborima bilo je 4,77 %, a na nivou gradova 4,83%. Na izborima za predstavnike manjina na nivou županija sudjelovalo je 2,60%, na nivou gradova 6,98%, a na nivou općina 9,09% Slovenaca.

Na izborima 2011. godine pripadnici slovenske manjine izabrali smo vijeća na nivou slijedećih županija:

  • Varaždinska županija
  • Primorsko-goranska županija
  • Splitsko-dalmatinska županija i
  • Istarska županija

Na razini gradova izabrali smo vijeća

  • u Rijeci
  • u Splitu
  • Puli
  • Umagu
  • Zagrebu

Na nivou županija predstavnike smo izabrali u Dubrovačko-neretvanskoj, Karlovačkoj, Osječko-baranjskoj, Šibensko-kninskoj, Zadarskoj, gradu Karlovcu, Opatiji, Osijeku, Poreču, Samoboru, Varaždinu, Zadru, te u općini Cestica.

Izbori 2007.

U Zagrebu je 2006. godine učešće bilo 6 postotno, a 2007. godine još jedan puta veće i to 12 postotno. Na izborima za vijeća nacionalnih manjina na nivou županija, učešće Slovenaca na izborima bilo je 5,26 %, a na nivou gradova 3,92 %. Na izborima za predstavnike manjina na nivou županija sudjelovalo je 2,65 %, na nivou gradova 5,11 %, a na nivou općina 3,90 % Slovenaca.

Na izborima 2007. godine pripadnici slovenske manjine izabrali smo vijeća na nivou slijedećih županija:

  • Grad Zagreb
  • Varaždinska županija
  • Primorsko – goranska županija
  • Splitsko – dalmatinska županija
  • Istarska županija

Na razini gradova dobili smo vijeća:

  • u Rijeci
  • u Splitu
  • u Umagu i
  • Puli

Na nivou županija predstavnike smo dobili u Osječkoj, Karlovačkoj, Dubrovačko-neretvanskoj županiji, gradu Karlovcu, Osijeku, Samoboru, Varaždinu, Zadru i Poreču, te općini Cestica.

17. lipnja 2007. godine održani su izbori za 308 vijeća nacionalnih manjina i 228 predstavnika nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj. Isto kao i prve izbore 2003. godine i naknadne izbore 2004. godine, pratile su polemike i zapleti.

Već unaprijed se postavljalo pitanje što učiniti s vijećima i predstavnicima koji su izabrani na naknadnim izborima 2004. godine, te im dakle, službeno, četverogodišnji mandat ističe tek 2008. godine. S druge strane, izabranima je mandat istekao u svibnju, te bi izbori, dakle, trebali biti već u travnju, a ne u lipnju kako je odlučila vlada. I još: opet su se usplamtale polemike o smislu odvojenih izbora za predstavnike manjine, međutim, bilo bi bolje kada bi tekli istovremeno s lokalnim izborima. Takvu inicijativu, predstavnici manjina naslovili su na vladu, a zajedno sa Savjetom za nacionalne manjine i državnim tajnikom Antunom Palarićem pokušali su pronaći i odgovarajući zakonski okvir.

S jedne strane, Hrvatska bi s istovremenim izborima uštedjela dosta milijuna kuna, a još je važnije da bi tako osigurali veće učešće na izborima. No, zanimljivo je da su se mišljenja razilazila i unutar manjine. Neki zastupnici manjina u Saboru, od prvoga su se dana protivili takvoj zamisli i tvrdili da bi vremensko usklađivanje izbora i s time povezano hitno produžavanje mandata vijećima i predstavnicima manjina bilo protuustavno. A neki su zastupnici tijekom rasprave zagovarali sad ovo, sad ono mišljenje.

Na posljetku je ostalo po starom i vlada je raspisala izbore za 17. lipanj. U pripremama je bilo manje zapleta nego 2003. i 2004. godine. Pripadnici manjina bili su bolje obaviješteni o svojim pravima, o postupku kandidiranja i izborima. Po prvi puta bilo je moguće pripremiti opću izbornu kampanju. Tekla je od svibnja u organizaciji Savjeta za nacionalne manjine i WYG International, u suradnji s Gongom i Stinom, te uz financijsku pomoć EU. Emitirale su se radio i televizijske emisije u kojima su predstavnici manjina predstavljali svoje programe i pozivali na učešće na izborima. 15. svibnja su se mogli predstaviti i na javnoj tribini u Zagrebu.

Jedna od najznačajnijih novosti bila je ta, da je vlada dozvolila uvid u popis glasača s pravom glasovanja, što je manjinskim organizacijama omogućilo da o manjinskoj samoupravi, izborima i kandidatima neposredno obavijeste sve pripadnike manjina.

Još jedna novost: državno izborno povjerenstvo (DIP) pripremilo je nove izborne četvrti po županijama, gradovima i općinama, i to na temelju podataka iz popisa stanovništva 2001. godine. Slovenska manjina je upravo zbog tako osvježenih podataka izgubila pravo do biranja vijeća u 12 općina i dva grada, Čabru i Bujama. No, manjina je nešto i pridobila, a to je pravo do predstavnika u Dubrovačko – neretvanskoj županiji, općinama Cestica i Hum na Sutli, te u gradu Buje.

Još jedan podatak koji govori o raznolikosti nacionalnih manjina u glavnom gradu Hrvatske: u Zagrebu su članove vijeća birali pripadnici albanske, crnogorske, češke, mađarske, makedonske, romske, srpske i slovenske manjine, a svoje predstavnike pripadnici bugarske, njemačke, slovačke, talijanske, ukrajinske i židovske nacionalne manjine.

Izbori 2003.

Prvi izbori članova vijeća i predstavnika nacionalnih manjina u jedinicama lokalne samouprave u Hrvatskoj, održani su 18. svibnja 2003. godine. Manjinsko izborno pravo iskoristili smo i zagrebački Slovenci. Odmah nakon izbora, tadašnja gradonačelnica Zagreba, Vlasta Pavić, sazvala je osnivačku sjednicu vijeća slovenske nacionalne manjine Grada Zagreba.

Članovi vijeća slovenske nacionalne manjine Grada Zagreba postali su: Darko Šonc, Olga Šikovec – Luncer, Silvin Jerman, Franc Strašek, Marijan Horn, Miroslava Maria Bahun, Polona Jurinić, Ivanka Nikčević, Anton Lah, Katarina Furjan, Franc Rop, Luka Hribar, Silvester Kmetič, Nada Gajdarov, Irena Hribar – Buzdovačić, Marjan Dirnbek, Darja Lovak, Marija Ana Nemec, Katarina Božica Latinčić, Borut Gulič, Jasna Kotrle i Vasilija Tovarloža.

U predsjedništvo vijeća izabrani su slijedeći članovi:

  • Darko Šonc, predsjednik
  • Franc Strašek, zamjenik predsjednika
  • Miroslava Maria Bahun
  • Anton Lah
  • Silvester Kmetič

Vijeće slovenske nacionalne manjine Grada Zagreba član je Koordinacije nacionalnih manjina Grada Zagreba, Koordinacije Vijeća i predstavnika slovenske nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj, tijesno surađuje s Kulturno prosvjetnim društvom Slovenski dom Zagreb i Savezom slovenskih društava u Hrvatskoj.