Slavko Alojz Kramar: Slovenski taboriščniki v Jasenovcu – Knjiga imen in obrazov (34 Kb pdf)

Autor Slavko Alojz Kramar, dugogodišnji član Slovenskoga doma Zagreb i Vijeća slovenske nacionalne manjine Grada Zagreba i urednica knjige, novinarka i publicistica, Ilinka Todorovski, knjigu su prvi put predstavili 13. listopada 2023. u Slovenskom domu Zagreb.  Knjiga koja je nastajala od 2019. godine, posvećena je logorašima iz Slovenije a i onima slovenskih korijena: koliko ih je bilo, tko su bili i odakle su došli, kako su se našli u NDH, jesu li tamo živjeli prije rata ili su prognani, zašto su uhićeni i kakva je bila njihova logoraška sudbina.

 

 

 

Polona Jurinić: Pavlini i njihovi samostani (50,7 MB pdf)

U knjizi je obrađeno 46 samostana i 16 crkava te kapelica u Hrvatskoj, Sloveniji, Banatu i Bačkoj. Monografija je opremljena brojnim fotografijama još postojećih samostana, tlocrtima i fotografijama ruševina. U mnogim samostanima s crkvama koje su obnovljene i koje su u funkciji i danas, možemo se diviti ljepoti djela slovenskih i hrvatskih pavlinskih kipara i slikara. Ovo je osma knjiga Polone Jurinić u izdanju Slovenskoga doma Zagreb i Vijeća slovenske nacionalne manjine Grada Zagreba.

 

Polona Jurinić: Slovenske boje Zagreba i okolice (27,3 MB pdf)

Autorica je u monografiji predstavila radove umjetnika slovenskih korijena koji se nalaze u Zagrebu i okolici. Budući da je dovršena prije potresa 2020. godine, sadrži fotografije neoštećenih umjetnina i bit će potrebno mnogo vremena da se mnoge crkve i muzeji pokažu u pravom sjaju i obliku kako je prikazano u monografiji.

 

 

 

Elizabeta Lebar Balažič: Vodič Zagreb i Slovenci (4,68 MB pdf)

Vodič Zagreb i Slovenci namijenjen je svima koji žele upoznati Zagreb, grad ljepota, kojeg su stvarali mnogobrojni veliki ljudi, među njima i Slovenci. Knjižicu je 2020. godine osuvremenila novim podacima Marjeta Trkman Kravar te tako dopunila knjižicu koja je nastala 2009. godine pod okriljem Vijeća slovenske nacionalne manjine Grada Zagreba i Slovenskoga doma Zagreb.

 

 

 

 

 

Eduard Hemar: Slovenci u hrvatskom sportu – novi životopisi (10,4 MB pdf)

Knjiga Slovenci u hrvatskom sportu – novi životopisi, četvrta je u ediciji knjiga o zaslužnim Slovencima i pojedincima slovenskoga podrijetla u Hrvatskoj koji su dali svoj doprinos u raznim društvenim djelatnostima. Ujedno, to je u ediciji druga dvojezična knjiga sportske tematike, nakon knjige Slovenci u hrvatskom sportu objavljene 2014. Ediciju su pokrenuli Slovenski dom Zagreb i Vijeće slovenske nacionalne manjine Grada Zagreba sa željom da hrvatskoj i slovenskoj javnosti predstave mnoge istaknute pojedince, koji su bili most između hrvatskog i slovenskog naroda kroz povijest pa sve do danas kad živimo zajedno u Europskoj uniji.

 

Filip Škiljan: Fran Zavrnik  (1.2 KB pdf)

Knjižica o životu i djelu dr. Frana Zavrnika, osnivaču današnjega Kulturno prosvjetnog društva Slovenski dom u Zagrebu, napisana je u povodu devedesete obljetnice osnivanja našega Društva. Dr. Fran Zavrnik je nošen idejom i vizijom organiziranja zagrebačkih Slovenaca, svojim marljivim radom i zalaganjem, zaslužan za osnivanje Slovenskoga doma. Smatramo ga ocem našeg Društva. Knjižica je bila predstavljena u Slovenskom domu 23. listopada 2019., kada je otvorena i izložba Hinko Nučić kojom je odano poštovanje još jednom zaslužnom predsjedniku Slovenskoga doma, njegovom počasnom i prvom poslijeratnom predsjedniku, Hinku Nučiču koji je djelovao u Mariboru, Ljubljani i bio prvak Drame HNK u Zagrebu u kojem je odigrao čak 100 uloga i režirao 74 predstave.

Peter Krečič: Ljubljana – i mediteranski grad? Plečnikov pokušaj  Ljubljana – tudi mediteransko mesto? Plečnikov poskus (2.83 MB pdf)

U Hrvatskom muzeju arhitekture HAZU u Zagrebu, 24. travnja 2019. održano je predstavljanje knjige prof. dr. Petra Krečiča, Ljubljana – i mediteranski grad? Plečnikov pokušaj / Ljubljana – tudi mediteransko mesto? Plečnikov poskus. Prof. dr. Peter Krečič jedan je od najvećih poznavatelja opusa arhitekta Jože Plečnika (1872. – 1957.), velikana slovenske i europske arhitekture. Inicijativa za knjigu nastala je povodom autorovog istoimenog predavanja 2017. godine u Hrvatskom muzeju arhitekture HAZU u sklopu obilježavanja Plečnikove godine: 145. godišnjice rođenja i 60. godišnjice smrti. Knjigu su izdali Vijeće slovenske nacionalne manjine Grada Zagreba i Slovenski dom, Zagreb.

Marija Barbieri: Josip Križaj umjetnik ispred svojega vremena (11 MB pdf)

thumbnail of monografija_krizaj_za_webU povodu slovenskoga kulturnog praznika – Prešernovog dana, 8. veljače 2018. u foajeu Hrvatskoga narodnog kazališta predstavljena je knjiga o izuzetnom opernom umjetniku, Josipu Križaju (Vevče pokraj Ljubljane, 5. ožujka 1887. – Zagreb, 30. srpnja 1968.), jednoj od najvećih umjetničkih ličnosti koje su u hrvatskoj operi djelovale u cijeloj njezinoj gotovo stoljeće i pol dugoj povijesti. Knjigu Josip Križaj umjetnik ispred svojega vremena, izdali su Slovenski dom i Vijeće slovenske nacionalne manjine Grada Zagreba, a sadrži i mini cd na kojemu Križaj uz orkestar izvodi Molitvu i smrt Sulejmana, Ivana pl. Zajca. Knjiga je kruna višegodišnjega rada vrhunske poznavateljice operne umjetnosti, Marije Barbieri koja je na predstavljanju govorila o važnom i poticajnom doprinosu Josipa Križaja hrvatskoj glazbenoj produkciji te pročitala osvrt dirigenta Vladimira Kranjčevića na Križajevo djelo.

 

Bernardin Škunca: Slikarska zaigranost jednog mirnog fratraBernardin Škunca: Slikarska zaigranost jednog mirnog fratra (4 MB pdf)

Okruglim stolom na kojem su sudjelovali poznavatelji lika i djela franjevca, samoukog slikara fra Ambroza Janka Testena (Loka kod Mengeša 31.8.1897. – Zadar, 7.1.1984.), 22. rujna 2017. na Rabu, obilježena je 120. godina Tesetenova rođenja. Tom prigodom predstavljena je i monografija autora fra Bernardina Škunce: Slikarska zaigranost jednog mirnog fratra na hrvatskom, slovenskom i njemačkom jeziku. Izdavači monografije su: Franjevački samostan, Kampor, Hrvatski muzej naivne umjetnosti, Zagreb i Vijeće slovenske nacionalne manjine Grada Zagreba.

Polona Jurinić: Jože Plečnik, projekti i realizacije u Hrvatskoj (21 MB pdf)

Povodom 145. obljetnice rođenja i 60. obljetnice smrti velikana slovenske arhitekture, Jože Plečnika, koji je dio svoje stvaralačke baštine realizirao i u Hrvatskoj, 14. lipnja 2017. u sklopu Plečnikovih dana, u zagrebačkom svetištu Majke Božje Lurdske, održana je promocija knjige Jože Plečnik, projekti i realizacije u Hrvatskoj, koju je priredila Polona Jurinić. Recenzija (68 KB pdf)

 

thumbnail of Silvin-Jerman_Misli-u-samoci

Silvin Jerman: Misli u samoći (560 KB pdf)

Jedan od najdugovječnijih članova Slovenskoga doma, bivši predsjednik KD Slovenski dom iz Karlovca i bivši član VSNM GZ, Silvin Jerman predstavio je 20. lipnja 2016. u Slovenskom domu u Zagrebu svoju zbirku pjesama Misli u samoći, koju je posvetio pokojnoj supruzi Erni.

 

 

 

Slavko Alojz Kramar: Slovenski izgnanci v Neodvisni državi Hrvaški (1,6 MB pdf)

Slovenski izgnanci v NDH

U Slovenskom domu je 17. studenog 2016. održana promocija knjige Slavka Alojza Kramara: Slovenski izgnanci v Neodvisni državi Hrvaški. Autor je dugogodišnji član Slovenskoga doma i predsjednik mjesne organizacije društva prognanika Slovenije 1941.-1945. u Zagrebu. Kao dijete i sam je bio prisilno protjeran iz Maribora. U brojnim hrvatskim arhivima te u već objavljenoj literaturi s tom tematikom, temeljito je istražio put slovenskih prognanika te u svojoj knjizi dokumentirao njihovu sudbinu u Hrvatskoj.

 

 

 

Mila Stoviček: Tri točkice (2,96 KB pdf)

Tri točkice mogle bi se definirati kao autobiografsko djelo, budući da radnja romana prati odrastanje i životne priče četiriju sestara, jednog brata i njihovih roditelja na povijesnoj vjetrometini, tijekom Drugog svjetskog rata i poslije, u teškim vremenima i društvenim promjenama, između Slovenije i Hrvatske.                                                                        Dugogodišnja članica Slovenskog doma, Emilija Mila Stoviček svoje je djelo predstavila          9. prosinca 2015. u Slovenskom domu.

 

Eduard Hemar: Slovenci u hrvatskom sportuEduard Hemar: Slovenci u hrvatskom sportu (10.8 MB pdf)

U počast slovenskoga i hrvatskoga Dana državnosti, 11. lipnja 2014. u Slovenskom domu svečano je predstavljena knjiga Eduarda Hemara Slovenci u hrvatskom sportu, posljednja u trilogiji književnih izdanja o Slovencima i pojedincima slovenskoga podrijetla koji su se svojim djelovanjem zapisali u hrvatsku povijest. Dvojezična knjiga Slovenci u hrvatskom sportu/Slovenci v hrvaškem športu obuhvaća razdoblje od 150 godina i kronološki prema datumu rođenja, predstavlja 140 zaslužnih pojedinaca, njihovih životnih priča i sportskih rezultata, bogato opremljenih s 340 fotografija.

 

Katarina Furjan: Hrvatskoj s ljubavljuKatarina Furjan: Hrvatskoj s ljubavlju (7 MB pdf)

U knjizi Hrvatskoj s ljubavlju, autorica je opisala svoja sjećanja o Domovinskom ratu i o aktivnostima humanitarne organizacije Hrvatske pozadinske fronte u razdoblju kad je bila njena članica. Pojedini zapisi vode nas i do autoričinih današnjih dana. Katarina Furjan je Slovenka koja je u Hrvatskoj našla svoj drugi dom. Ponosna je da je ovdje živjela i u onim teškim vremenima kada je obranjena slobodna Hrvatska. Izdavači Slovenski dom i Vijeće slovenske nacionalne manjine Grada Zagreba, knjigu su svečano predstavili 16. listopada 2013. u kulturno prosvjetnom društvu Slovenski dom u Zagrebu.

 

Polona Jurinić: Slovenske boje u hrvatskoj likovnoj umjetnostPolona Jurinić: Slovenske boje u hrvatskoj likovnoj umjetnosti (6 MB pdf)

Dvojezična monografija Slovenske boje u hrvatskoj likovnoj umjetnosti, autorice Polone Jurinić, predstavlja životopise likovnih umjetnika slovenskoga podrijetla, koji su djelovali ili još uvijek djeluju u Hrvatskoj od 15. stoljeća do danas, svečano je predstavljena u Slovenskome domu u Zagrebu 6. veljače 2012. povodom slovenskoga kulturnog praznika.

 

 

Katalog s izložbe Jordan, Kraškovič, Medvešek, Jančić (1,4 MB pdf)

Katalog s izložbe Jordan, Kraškovič, Medvešek, JančićPredstavljanje monografije Slovenske boje u hrvatskoj likovnoj umjetnosti obogatilo je i otvorenje izložbe likovnih djela četvorice hrvatskih umjetnika, koju je priredio povjesničar umjetnosti Milan Bešlić. Zajedničko im je da su podrijetlom Slovenci. Izložba u Slovenskom domu u Zagrebu na jednom je mjestu objedinila dva priznata likovna umjetnika starije generacije – slikara Vasilija Josipa Jordana i kipara Stanka Jančića te dva umjetnika mlađe generacije – slikara Damira Medvešeka i kipara Denisa Kraškoviča.

 

Branko Hećimović, Marija Barbieri, Henrik Neubauer: Slovenski umjetnici na hrvatskim pozornicama (8 MB pdf)

Branko Hećimović, Marija Barbieri, Henrik Neubauer: Slovenski umjetnici na hrvatskim pozornicamaDvojezična monografija svečano je predstavljena u povodu proslave slovenskog kulturnog praznika, 11. veljače 2011. u Zagrebačkom kazalištu lutaka. To je kruna višegodišnjeg rada autora Branka Hećimovića, Marije Barbieri i Henrika Neubauera, vrhunskih poznavatelja dramske, operne i baletne umjetnosti. Predstavlja trajan dokument o brižno sabranim stručnim, znanstvenim i arhivskim svjedočanstvima o značajnim Slovencima koji su bogato i kvalitetno stvarali u Hrvatskoj. Svojim stvaralaštvom ostavili su tragove u hrvatskoj kulturi te obilježili i današnje hrvatske kulturne i umjetničke tokove. Monografija je izašla pod okriljem Slovenskoga doma i Vijeća slovenske nacionalne manjine Grada Zagreba.

 

Silvin Jerman, Ilinka Todorovski: Slovenski dom u Zagrebu 1929. – 1999. (55,5 KB pdf)

U povodu  70. obljetnice osnutka Slovenskoga doma, Društvo je izdalo monografiju Slovenski dom u Zagrebu 1929-1999. autora Silvina Jermana i Ilinke Todorovski.

Monografija je šetnja burnom prošlošću Slovenskog doma od njegova osnivanja 1929. godine do danas, kad Slovenski dom nakon raspada SFRJ i nastanka Republike Hrvatske ima novo značenje za Slovence u Zagrebu. Brižno prikupljeni podaci pripovijedaju i o značajnim pojedincima koji su svojim životom i radom pridonijeli da Slovenski dom još živi.

 

 

Polona Jurinić: Pater Janez Strašek mučenik 1906. – 1947.Polona Jurinić: Pater Janez Strašek mučenik 1906. – 1947. (3,7 MB pdf)

Knjižica je posvećena svećeniku, mučeniku Slovencu u Hrvatskoj – pateru Janezu Strašeku. Bio je lazarist i župnik na Sveticama i Ozlju. Podmuklo je ubijen na Cvjetnicu 1947. godine.

 

 

 

Melita Forstnerič Hajnšek: Zagrebački Slovenci 2005. – 2007.

Ideju za nastanak serije intervjua u kojima je predstavljena plejada poznatih i zanimljivih Zagrepčana slovenskih korijena, dala je Varaždinka Dunja Bezjak. Mariborska novinarka Melita Forstnerič-Hajnšek prvotno je od 2005. godine intervjue objavljivala u mariborskom dnevniku Večer. A najzaslužniji za objavljivanje intervjua u knjizi su Slovenski dom i izdavač knjige Vijeće slovenske nacionalne manjine Grada Zagreba. Radi se o 25 portreta najuglednijih pojedinaca iz kulturnoga, znanstvenog, umjetničkog, gospodarskog i sportskoga života. Intervjui otkrivaju prepletenost obaju naroda i kultura te naznačuju nezaustavljivu snagu povezanosti između Hrvatske i Slovenije.

Elizabeta Lebar-Balažič: Zagreb i SlovenciElizabeta Lebar-Balažič: Zagreb i Slovenci (2,7 MB pdf)

Vodič Zagreb i Slovenci namijenjen je svima koji žele upoznati Zagreb, grad ljepota, kojeg su stvarali mnogobrojni veliki ljudi, među njima i Slovenci. Knjižica je nastala 2009. godine pod okriljem Vijeća slovenske nacionalne manjine Grada Zagreba i Slovenskoga doma. Želimo podsjetiti na neke sunarodnjake koji su svojim umjetničkim, kulturnim ili znanstvenim djelovanjem pridonijeli izgledu našeg grada. Vodič je sastavljen tako da posjetitelja vodi od jedne točke do druge, svaka točka predstavlja određenu temu, ljude ili znamenitosti koje su s njome povezane. Od Samobora do Sljemena moguće je proživjeti prošlost i sadašnjost.

 

 

 

Klara Žel: Pjesme životaKlara Žel: Pjesme života (3 MB pdf)

Slovenska Štejerka, dugogodišnja članica Slovenskog doma, Klara Žel već dugi niz godina piše pjesme koje je objedinila u pjesničkoj zbirci Pesmi življenja/Pjesme života. Prof. dr. Marija Stanonik napisala je:”…pjesme Klarike Žel na dan dolaze prije svega iz njenog dobrog srca, izraz su čistog srca i unutrašnje dobrote. Milom, ljupkom pjesmicom rado ide na ruku bližnjima i uljepšava susrete s njima na zajedničkim putovima i slavljima. Po obliku i sadržaju su jednostavne, skromne poput njene autorice. No, upravo ta osjećajnost u današnje vrijeme koje je puno dosadnih mnogobrojnih nametljivih ponuda, čitatelju i te kako odgovara…”

 

Josip Strugar: Ti si moja pjesma, ljubavi moja (24 KB pdf)

Poznata slovenska pjesma govori o tome kako za prijatelje trebamo imati vremena. Kad se osjećaj za jezik i poeziju te osjećaj za ljepotu pisane riječi segnu ruke, svjetlost svijeta ugleda nešto izuzetno. Tako bismo mogli na poetski način, kako i treba, opisati prijateljstvo Marijana Horna i Josipa Strugara. Obojica iznimno veliki ljubitelji poezije, obojica pjesnici, svojim su prijateljstvom čitateljima podarili izuzetanda – zbirku poezije Ti si moja pjesma, ljubavi moja. U toj poetskoj igri Strugarova pisanja stihova i Hornova prevođenja na slovenski obojica su na papir pretočili emocije, sjećanja, ideje, čežnje ljudskog srca… Knjiga je nastala 2006. godine u nakladi Slovenskoga doma. Svojom kvalitetom je postala novi biser našeg književnog blaga.

 

 

Marijan Horn: Pođi sa mnom

Slovenski dom je 2000. godine izdao pjesničku zbirku Marijana Horna, Pođi sa mnom.

Ivica Kunej o Hornovom je stvaralaštvu zapisao: “Poezija Marijana Horna izvire iz njegova života koji je bio bogat, dinamičan i pun doživljaja. Ljepota gradova i pokrajina kojima je prošao, postala je ljepota riječi. A ljepota riječi je poezija. U njegovoj poeziji govori čovjek, iskonski i jednostavan kao što su plač i veselje. Povezanost između umjetnosti i života u njegovom je djelu uzajamna. Život prepun ljubavi, melankolije, boli, humora no prije svega pun veselja. Zato nije čudno da je takva poezija oduševila i skladatelje. Uglazbljeno je već 18 njegovih tekstova. Nezaboravne su i njegove kronike, humoristički pregledi događanja u Slovenskom domu u Zagrebu. Dok ćete čitati njegovu poeziju, razumjet ćete njegovu poruku. Čitanje njegovih pjesama oplemenjuje naše duše.”

S njom radost, ljubav u domove vam donosim i želim sreću od sveg srca!

Novi odmev

thumbnail of Novi odmev 60

Od 1996. godine izlazi glasilo Slovenskoga doma Novi odmev. Glasilo izlazi tri put godišnje, njegova je namjena bilježiti najznačajnije događaje u Slovenskom domu i Savezu slovenskih društava u Hrvatskoj, upozoravati na značajne prekretnice u povijesti slovenske zajednice u Hrvatskoj te pojašnjavati događaje u Sloveniji i Hrvatskoj koji imaju utjecaj na život Slovenaca u Hrvatskoj.

Ideja o nastanku glasila rodila se već 1993. godine kad se društvo zvalo Slomšekovo prosvjetno društvo Slovenski dom. U suradnji s katoličkim časopisom Družina iz Ljubljane i Glasom koncila, svjetlo dana ugledao je jedan broj biltena Korenine in vezi kojeg je uredio Jože Kranjc. Posredstvom časopisa Družina, 250 primjeraka proslijeđeno je u sva kulturna središta Slovenaca i Hrvata diljem svijeta.

Godine 1995. ideju o glasilu društva oživio je Silvin Jerman, a prvi je broj izašao godinu kasnije, odnosno tek nakon što je članovima društva u pomoć priskočila tadašnja dopisnica RTV Slovenija iz Zagreba Ilinka Todorovski koja i danas iz Ljubljane pomaže pri pregledavanju i oblikovanja novinarskih tekstova.

U prvom uredničkom odboru bili su Miroslava Marija Bahun, Marijan Horn, Polona Jurinić, Ivica Kunej, Cvetka Matko, Franc Strašek, Darko Šonc, Ilinka Todorovski i urednik Silvin Jerman. Odlučili su da će se časopis zvati Novi odmev, budući da se glasilo koje je tridesetih godina prošloga stoljeća nekoliko puta izašlo u slovenskom društvu u Zagrebu, zvalo Odmev.

2016. godine u Slovenskom smo domu s ponosom proslavili 20. obljetnicu redovitog izlaženja Novog odmeva. Taj jubilej zaokružili smo izdavanjem 60. broja našeg časopisa i izložbom o povijesti stvaranja Novog odmeva.

Silvin Jerman: Franjo Serafin Vilhar Kalski

Godine 2003. izašla je brošura Franjo Serafin Vilhar Kalski, koju je u povodu 150. obljetnice rođenja tog velikog slovenskog skladatelja napisao Silvin Jerman. Autor je napisao: Knjižica o životu i radu Franje Serafina Vilhara napisana je u znak sjećanja na značajnog skladatelja, Slovenca koji je svojim stvaralaštvom značajno pridonio hrvatskom glazbenom životu. Knjižica je nastala u  povodu 150. obljetnice rođenja i 75. godišnjice smrti F. S. Vilhara. U njoj možemo pročitati i ovu misao: Hrvatski narod u Franji Vilharu vidi svog Stanka Vraza na glazbenom području. Ponosan je na njega i njegove skladbe… Upravo zaslugom tih skladbi koje su snažno pridonijele razvoju naše glazbe a time i našem kulturnom napretku: “Neka sjećanje na tebe bude besmrtno, Domovine hrabar, hrabar sin!”