Darko Šonc odlikovan Redom za zasluge

Ljubljana – Dugogodišnjeg predsjednika Slovenskoga doma iz Zagreba – Darka Šonca, koji je ujedno predsjednik Saveza slovenskih društava u Hrvatskoj i predsjednik Vijeća slovenske nacionalne manjine Grada Zagreba, 6. veljače odlikovao je predsjednik Republike Slovenije dr. Danilo Türk, Redom za zasluge – za doprinos očuvanju slovenske kulture i jezika u Hrvatskoj, za uspjeh pri povezivanju Slovenaca u Hrvatskoj te za jačanje dobrih odnosa između Slovenije i Hrvatske.

ISKRENE ČESTITKE!

Darko Šonc odlikovan Redom za zasluge

Ljubljana, 6.2.2012.

U cijelosti objavljujemo govor predsjednika povodom dodjele odlikovanja

Poštovana odlikovana i odlikovani,
poštovani gosti,

ovih se dana  u Sloveniji pripremamo na proslavu našeg velikog kulturnog praznika, 8. veljače. Stoga je red da posebnu misao posvetimo zajedničkom slovenskom kulturnom prostoru, onoj velikoj ideji koja i dalje nadahnjuje naš kulturni, posebno umjetnički razvoj i koja je na mnogo načina povezana s našim svakodnevnim postojanjem. To nije samo apstraktna ideja ili apstraktna vrijednost. To je ideja i vrijednost kojoj su mnogi ljudi posvetili svoj profesionalni život i rad, svoje slobodno vrijeme, svoje stvaralaštvo. Današnja svečanost namijenjena je četvorki koja je takve stvaralačke osobnosti.

Najprije dr. Boris Pleskovič, koji se svojim radom istaknuo kao visoko oblikovani ekonomist u Svjetskoj banci, koji je visokom stručnošću ujedno neprestano održavao profesionalne i sve druge veze sa svojom domovinom. Svatko tko je radio za neku međunarodnu instituciju zna kako je konkurencija ozbiljna i teška. Svatko tko se iz takve institucije vraća u domovinu zna što znači prilagođavanje na uvjete, na prilike i potrebe u domovini. Svatko tko je svojoj domovini posvetio energiju, zna da je to zahtjevan i odgovoran posao. Iz bogate aktivnosti dr. Borisa Pleskoviča posebno bih naglasio njegovo nastojanje, njegov doprinos za gradnju Svjetskog slovenskog kongresa. Ideja se rodila u vrijeme slovenskoga proljeća, u vrijeme snažne mobilizacije civilnoga društva i mogla je ostati apstraktna ideja, neostvarena poput mnogo drugih. No upravo zaslugom dr. Borisa Pleskoviča sačuvala je vitalnost, mnoge konkretne sadržaje i razvoj zbog kojeg možemo danas reći da mnogi Slovenci koji žive svuda po svijetu, upravo pomoću Svjetskog slovenskog kongresa čuvaju žive kontakte s maticom, s domovinom – Republikom Slovenijom.

Prof. Marija Pirjevec-Paternu dala je drukčiji doprinos u tom nastojanju za zajednički slovenski kulturni prostor. Svojom stručnom aktivnošću, aktivnošću u Trstu, u jednom od intelektualnih centara slovenstva i našeg područja, tog našeg dijela Europe, pokazala je kako je značajna slovenska  književnost, ne samo za očuvanje samobitnosti slovenskoga naroda i slovenske narodnosti u Italiji već i za prožimanje dviju prividno vrlo različitih kultura – slovenske i talijanske. Posljednjih godina primjećujemo određeni napredak, za nekoliko stupnjeva smo podignuli razinu političkih odnosa između Slovenije i Italije, povećali međusobno razumijevanje, stvorene su nove mogućnosti. Sve je to moguće i zbog doprinosa kakav je dala prof. Marija Pirjevec-Paternu. Bez vrhunskog intelektualnog stvaralaštva u Trstu, u kraju koji ostaje jedan od kulturnih centara slovenstva, taj rezultat, taj napredak bilo bi postići mnogo teže.

Mag. Rudi Vouk djelovao je i još uvijek djeluje na području koje je izuzetno značajno, zanimljivo i jedinstveno. Svi koje danas vidim ovdje, među kojima je mnogo takvih koji već desetljećima pratite položaj Slovenaca u Koruškoj, znate koliko je značajna pravna argumentacija i pravni vidik nastojanja za slovensku narodnu samobitnost, za suživot između slovenskoga i austrijskoga naroda te za slovenski kulturni prostor. Upravo u tom pravnom doprinosu zrcali se velika vitalnost slovenskoga naroda i slovenske ideje. Pokazuje se da slovenski narod može dati vrhunske pravnike koji učinkovitim i svestrano razumljivim pravnim sredstvima postižu ciljeve kakve je inače u zahtjevnom modernom društvu opterećenom predrasudama iz prošlosti, teško postići. To nastojanje nikako nije završeno. Ono se nastavlja i vjerujem da će ubuduće biti još mnogo razloga za dobru suradnju, za brižan razvoj pravnoga sustava i za takav razvoj koji će slovenskoj narodnoj zajednici u austrijskoj Koruškoj omogućiti puno ostvarenje a slovenskome kulturnom prostoru punu afirmaciju.

Darko Šonc je radio u posebnoj sredini razvoja odnosa između Slovenije i Hrvatske, između dvaju naroda koji su duga desetljeća dvadesetog stoljeća navikli živjeti u zajedničkoj državi i koji su u zajedničkom multinacionalnom sustavu  živjeli već ranije. Ostvarenje ideje slovenskog identiteta u tim je okolnostima zahtijevalo posebne zadatke. Zahtijevalo je snažan razvoj civilno-društvenih inicijativa, poticanje svakovrsne aktivnosti, otkrivanje i razumijevanje znanstvenih, kulturnih i drugih doprinosa Slovenaca u Hrvatskoj te povezivanje svih tih doprinosa s našom stvarnošću u Sloveniji. To je bio značajan doprinos ne samo slovenskome kulturnom prostoru, već i  razvoju međusobnih odnosa Slovenije i Hrvatske koji su posljednjih godina krenuli putem ostvarivanja pune mjere te suradnje i rješavanja svih preostalih otvorenih pitanja.

Ta četiri odlikovanja, svako na svoj način, pokazuju  bogatstvo ideje zajedničkog slovenskoga kulturnoga prostora. Zbog toga je red da u sjećanje prizovemo značenje tog koncepta u danima oko 8. veljače. Svakako moramo znati da se zajednički slovenski kulturni prostor ostvaruje i u Republici Sloveniji, kao što volimo reći u državi matičnoga naroda. Dakako  moramo znati da kultura nije ograničena samo na umjetničku ili znanstvenu aktivnost. U Sloveniji imamo bogato razvijenu umjetničku aktivnost, imamo dobro razvijenu znanost, vrhunski smo na području tjelesne kulture. No, to su samo dijelovi našega kulturnog postojanja, jer kultura je mnogo šira. Kultura znači i poštovanje, poštovanje u međusobnim odnosima, poštovanje društvene hijerarhije koja je potrebna da društvo kao cjelina dobro djeluje, poštovanje autonomije, samostalnosti svake od tri međusobno odvojene grane vlasti – zakonodavne, izvršne i sudske – i brižno djelovanje po pravilima koje zahtijeva ta dioba.

Sve to su zadaci koji su u ovo vrijeme pred nama. Oni su također tijesno povezani s idejom zajedničkog slovenskog kulturnog prostora čiji dio je i Slovenija u kojoj imamo neostvarene ciljeve podizanja opće razine naše kulture. Pritom svakako znamo da u tim nastojanjima nismo sami. I drugdje u Europi javljaju se ista pitanja, isti problemi, traže se nova rješenja. Zato bih te svoje improvizirane misli povodom današnjih odlikovanja želio zaključiti sa željom da  svi zajedno, bez obzira  na kojoj točki zajedničkog slovenskog kulturnog prostora djelujemo, nastojimo da  se podiže  razina našeg kulturnog postojanja, etičnosti i naših dostignuća. Tom bih željom još jednom zahvalio današnjim odlikovanim te svima vama koji ste došli na ovu svečanost. Hvala lijepa.

Izvor: internetska stranica Predsjednika Republike Slovenije: www.up-rs.si

Foto: Stanko Gruden, STA