Jezik u jeziku

Početna/Novosti/Jezik u jeziku

Jezik u jeziku

Zagreb – U Društvu hrvatskih književnika, 13. lipnja održana je tribina Jezik u jeziku, na kojoj su eminentni stručnjaci govorili o slovenskom i makedonskom jeziku.

Tribina o slovenskom jeziku bila je jedna u nizu o jeziku zagrebačkih nacionalnih manjina koje se održavaju tijekom čitave godine u sklopu projekta Jezična raznolikost, pod pokroviteljstvom Koordinacije vijeća i predstavnika nacionalnih manjina Grada Zagreba te u suradnji s Društvom hrvatskih književnika, Društvom hrvatskih književnih prevoditelja i Filozofskim fakultetom. Na dobro posjećenoj tribini diskutiralo se o jezičnom identitetu nacionalnih zajednica Slovenaca i Makedonaca u Republici Hrvatskoj, suvremenim tendencijama u razvoju jezika, kulturno-povijesnom kontekstu jezičnih dodira i izazovima prevođenja (“lažni prijatelji”), kao i o zanimanju studenata za poznavanje stvarnosti manjinskih zajednica u Zagrebu.

Slovenski i hrvatski nekad su bili vrlo slični jezici

Predstojnica Katedre za južnoslavenske jezike i književnosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, profesorica slovenskog i prevoditeljica dr. sc. Anita Peti-Stantić, koja je sa slovenskog na hrvatski prevela više od dvadeset suvremenih proznih djela, koja jezik proučava kao društveni fenomen, na pristupačan je način predstavila  svoju knjigu Jezik naš i/ili njihov, u kojoj se jezicima bavi s povijesnog i sociolingvističkog stajališta. Otvorila je pitanja koja se tiču mogućnosti razumijevanja standardizacijskih procesa kroz koje su išli južnoslavenski jezici u svojoj povijesti. “Ako uspoređujemo hrvatski i slovenski jezik tijekom 16., 17. i 18. stoljeća, pokazuje se da su dodirne točke bile vrlo povezane. Slovenski i hrvatski pripadaju istom genetskom sklopu, susjedski su jezici koji su se stoljećima razvijali jedan pored drugoga, što nužno djeluje na oba jezika. Zato im je osnovni vokabular jednak. U 19. stoljeću, slovenski i hrvatski bili su puno bliži i puno sličniji nego što su danas”, pojasnila je prof. Peti-Stantić. Detaljno je predstavila i povijest slovenskoga jezika, od Primoža Trubara koji je Slovencima dao prvu knjigu pa sve do današnjih dana. “Na temelju svojih istraživanja, usuđujem se reći da su Slovenci imali veliku sreću jer su imali prosvjetitelja i mecenu, baruna Žigu Zoisa (i Zoisov kružok) koji je dao mnogo novca za razvoj kulture i slovenskoga jezika. Bez njega ne bi bilo ni Jerneja Kopitara niti današnjeg standardnog slovenskog jezika”, posebno je naglasila prof. Peti-Stantić.

Kakav je slovenski danas?

Slovenski je danas jezik u svoj svojoj punini, funkcionalno razvijen, služi svim svrhama i ima slične probleme kao i hrvatski. To je posebno izraženo u znanosti, ekonomiji, marketingu – izrazi iz nabrojenih područja jako su okrenuti engleskom, što je vrlo vidljivo u slovenskom jeziku, te je pitanje kakva će biti borba slovenskog za vlastiti prostor.

Uskoro novi slovensko-hrvatski rječnik

Na jesen će u izdanju Mozaik knjige izaći novi slovensko-hrvatski rječnik kojeg priprema Anita Peti-Stantić sa suradnicama na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Obuhvaćat će 30.000 riječi sa slovenske strane i jednaki broj s hrvatske. Rječnik su pokušali osuvremeniti te mu dati potpuno novo značenje, na način da je u njemu ogromno različitih primjera, od onih koji su tipični pa sve do onih koji su više kulturološki specifični, posebno za riječi koje su dobile nova značenja i koje spadaju u takozvane “lažne prijatelje”. Zamjenik predsjednika VSNM GZ Franc Strašek, odlično je predavanje zaključio riječima: “Ponosni smo na svoj materinji jezik, povijest, glazbu, na bogatstvo slovenske kulturne baštine. Istovremeno tražimo poveznice, sličnosti i sve ono što nas povezuje s većinskim hrvatskim narodom i sa sredinom u kojoj živimo.” (a.k.m.)

Anita Peti-Stantić, moderatorica na tribini Ksenija Banović i znanstvena novakinja s Odsjeka za kroatistiku FFZ-a Iva Nazalević Čučević. (s lijeva nadesno). Foto: a.k.m.

Anita Peti-Stantić, moderatorica na tribini Ksenija Banović i znanstvena novakinja s Odsjeka za kroatistiku FFZ-a Iva Nazalević Čučević. (s lijeva nadesno). Foto: a.k.m.

2014-03-20T17:22:33+00:00 13. lipnja 2013|
Avada WordPress Theme