Monografija Slovenske boje u hrvatskoj likovnoj umjetnosti autorice Polone Jurinić, koja obuhvaća biografije likovnih umjetnika slovenskoga podrijetla koji su djelovali ili djeluju u Hrvatskoj od 15. stoljeća naovamo, svečano je predstavljena večeras u kulturnom prosvjetnom društvu Slovenski dom u Zagrebu u povodu slovenskoga kulturnog praznika Prešernovog dana.

Kroz četiri poglavlja: 15-18. stoljeće, 19. stoljeće, 20. stoljeće, te poglavlje s kratkim biografijama slovenskih umjetnika koji su studirali na zagrebačkoj Akademiji za likovnu umjetnost (ALU), autorica leksikografski obrađuje rabeći metodologiju faktografije, biografije 139 umjetnika slovenskog podrijetla – slikara, kipara, arhitekata, arheologa, povjesničara umjetnosti, fotografskih umjetnika, crtača stripova, animatora crtanih filmova, scenografa, kostimografa i drugih, koji su djelovali ili djeluju u Zagrebu i Hrvatskoj, te 54 biografije zagrebačkih studenata koji su priznati umjetnici u Sloveniji.

“Isprepleteni” hrvatsko – slovenski odnosi

Dvojezična hrvatsko-slovenska monografija rezultat je dugogodišnjeg interesa autorice za kulturni doprinos Slovenaca u Zagrebu i Hrvatskoj i, kako je kazao na predstavljanju povjesničar umjetnosti Milan Bešlić, “govori o dubokim vezama Slovenije i Hrvatske koje su se tijekom povijesti manifestirale i to ne samo u likovnom jeziku, nego je hrvatska povijest nezamisliva bez u nju duboko utkanog djelovanja slovenskih umjetnika”. “Svi su oni dio bogate suradnje ‘isprepletenih’ hrvatsko-slovenskih odnosa kroz više stoljeća i država”, kazao je Bešlić govoreći o umjetnicima obuhvaćenim monografijom.

Predsjednik Saveza slovenskih društava u Hrvatskoj, Slovenskoga doma i Vijeća slovenske nacionalne manjine grada Zagreba, Darko Šonc, napomenuo je kako je ova monografija zapravo dio trilogije monografija kojima je Slovenski dom pokrovitelj. Prošle je godine u povodu slovenskoga kulturnog praznika predstavljena monografija Slovenski umjetnici na hrvatskim pozornicama, a iduće će godine biti objavljena monografija Slovenci u hrvatskom sportu, kazao je.

Jurinić je zahvalila svima koji su omogućili realizaciju njezina projekta, te naglasila kako joj nije bila namjera  hrvatske umjetnike “pretvoriti” u slovenske, već se povodila za time da su Slovenci koji žive u Zagrebu i Hrvatskoj ponosni da tako velik broj hrvatskih umjetnika ima slovenske korijene.

Jordan, Kraškovič, Medvešek, Jančić

Slovenski kulturni praznik Prešernov dan, koji se obilježava 8. veljače, na obljetnicu smrti slovenskog pjesnika Francea Prešerna, obilježen je i otvaranjem izložbe djela četvorice hrvatskih umjetnika kojima je zajednički nazivnik slovensko podrijetlo. Izložba je tako na jednome objedinila mjestu dvojicu priznatih likovnih umjetnika starije generacije – slikara Vasilija Josipa Jordana i kipara Stanka Jančića, te dvojicu likovnih umjetnika mlađe generacije – slikara Damira Medvešeka i kipara Denisa Kraškoviča.

Jordan (1934.), slikar respektabilnog opusa, predstavljen je s četiri ulja na platnu iz svojeg prošlogodišnjeg opusa. Jančićevih (1932.) 15 “uspravnih” i “položenih” figura čini “intrigantni ciklus” Čitanka strukture.

Kraškovičeva (1972.) umjetnička instalacija Sveti Franjo razgovara sa životinjama “stvorena na postmodernističkim premisama” obuhvaća 13 vedrim bojama obojanih skulptura životinja – svinja, ovaca, psa, žirafe i drugih, položenih oko bijelog “ekološkog” sveca iz Asiza. Medvešek (1959.) se predstavio s pet slika većega formata nastalih između 2005. i 2011. koji tematiziraju ženske likove.

Red za zasluge za Darka Šonca

Nazočne je pozdravio veleposlanik Republike Slovenije u Hrvatskoj Vojko Volk, koji je otvorio ozložbu. Posebno se osvrnuo na važnost koju Slovenci pridaju tom kulturnom prazniku, naglasivši kako je “bilo razdoblja kad Slovencima nije bilo lako”, ali njihova ih je kultura uvijek okupljala i predstavljala neupitnu konstantu i vrijednost. U svoje ime i u ime slovenskog veleposlanstva s neskrivenim je zadovoljstvom čestitao Darku Šoncu na odlikovanju – Redu za zasluge, kojim ga je danas u predvečerje slovenskog kulturnog praznika odlikovao predsjednik Danilo Türk. Red za zasluge dobio je za doprinos očuvanja slovenske kulture i jezika u Hrvatskoj, za uspjehe pri povezivanju Slovenaca u Hrvatskoj te jačanju dobrih odnosu između Slovenije i Hrvatske.

Kultura nas povezuje

Ovogodišnji kulturni praznik Prešernov dan Slovenski dom obilježit će programom Kultura koja nas povezuje, organiziranim tijekom čitave veljače. U ponedjeljak 13. veljače Zagreb će tako posjetiti najpoznatija slovenska maskirana skupina Kurenti iz Ptuja. Potom će se 16. veljače Muzeju za umjetnost i obrt svečano uručiti kultni stolac Rex, koji je dizajnirao arhitekt, profesor i inovator Niko Kralj. Program će 28. veljače u crkvi sv. Katarine zaokružiti predstavljanje monografije Akademska crkva sv. Katarine, povjesničarke umjetnosti Mirjane Repanić-Braun. HINA i a.k.m.

Katalog izložbe (1,39 MB pdf)